​Trogirska katedrala izgrađena je u 13. stoljeću na ostacima starijih crkava, kao trobrodna romanička bazilika s tri apside. Dogradnjama u 14. i 15. st. romaničkom je pročelju dodan monumentalni atrij, krstionica na sjeveru i zvonik na jugozapadu. Nad bočnim brodovima sagrađene su galerije, a stari je pokrov crkve zamijenjen križnim svodovima. Izmijenjeno je i romaničko pročelje na kojem je otvorena nova velika rozeta, a stara, koja se na njenom mjestu ranije nalazila, uzidana iznad nje u zabatu crkve. Sa sjeverne strane katedrali su dograđeni novi sadržaji: kasnogotička kapela sv. Jerolima u prvoj polovini 15. st., ranorenesansna kapela sv. Ivana i sakristija iz 1450. godine.

​

INTERIJER

Korska sjedišta u prezbiteriju katedrale izradio je sredinom 15.st. Ivan Budislavić. Sjedišta su raskošno izrezbarena u orahovom drvu, a raspoređena su u dva reda, gornji zatvoreni s klecalom za kanonike i donji za svećenike.

​

Izvan prezbiterija s korskim klupama, nasuprot ulaza u kapelu sv. Ivana, nalazi se propovjedaonica s početka 14. stoljeća. Na osam mramornih stupova oktogonalno raspoređeni parapeti ukrašeni su raznobojnim mramorom, pozlatama i bojom.

​

Novi kor s orguljama smješten je nad glavnim ulazom u crkvu gdje se ranije nalazio mali mramorni pulpit za dostojanstvenike. Izradio ga je 1770. godine znameniti trogirski graditelj baroka Ignacije Macanović mlađi. Pjevalište s orguljama Gaetana Callida i Dominika Moscatellija nose dva mramorna stupa. Ograda pjevališta kao i njegov podgled ornamentirana štuko dekoracijama. Današnje orgulje izradio je 1939. godine majstor Milan Majdak upotrijebivši za njihovu izradu cijevi starih orgulja. Imaju dvadeset registara sa 1248 cijevi, od kojih su 626 cijevi starih orgulja. Nacrte za ormar orgulja napravio je Josip Delalle.

​

OLTARI
Oltar bl. Augustina posvećen bl. Augustinu Kažotiću i sv. Jakovu podigao je koncem 16. st. Duje Kažotić, a na njemu je oltarna pala sa slikom bl. Augustina iz 1805. godine, djelo mletačkog slikara Teodora Matteini. Pored oltara nalazi se brončana bista bl. Alojzija Stepinca rad akademskog kipara Ante Jurkića.

​

Jubilarni oltar sa slikom Krštenja Isusova iz prve polovine 16. st. posvećen je sv. Duhu, sv. Grguru i sv. Krševanu. Obnovljen je kao barokni mramorni oltar koncem 18. ili početkom 19. st. Oltarna pala prikazuje Krštenja Kristovo. Sliku je izradio Bartolomeo Coda, u trećem desetljeću 16. stoljeća.

​

Oltar Gospe od Milosrđa, u južnoj apsidi crkve, izvorno je bio posvećen sv. Kuzmi i Damjanu, a preimenovan je u oltar Milosrđa u 17.st. Današnji je oltar baroknog stila kao i pala s likom Gospe okružene djecom i anđelima nad kojim je natpis CHARITAS.

​

Glavni oltar s ciborijem kvadratna tlocrta s oktogonalnim dvostrukim baldahinom na četiri stupa i akroterijem na vrhu nosi kipove s prikazom Navještenja. Izradio ih je Majstor Mavar oko 1331. godine. Sa obje strane glavnog oltara nalaze se kipovi sv. Lovre i sv. Ivana iz 18.st. Svetohranište je premješteno u kapelu sv. Jeronima. Oltar je posvećen nakon obnove 1739. godine i tom su prilikom u njemu sahranjene moći svetaca.

​

Oltar Sv. Križa u sjevernoj apsidi crkve podigao je biskup Ivan Kupareo 1694. godine. Uz njega je godinu dana poslije osnovana Bratovština Dobre smrti. Na oltar je iz prezbiterija katedrale preneseno drveno raspelo pripisano skulptoru Leonardu Tedescu koji je radio u Veneciji na prijelazu 15. u 16. stoljeće.

​

Oltar Imena Marijina zavjetni je oltar obitelji Garagnin-Fanfogna.

RIZNICA
Riznica sakristije naručena je 1450. a dovršena je 1460. godine u kasnogotičkom slogu. Na zapadnom dijelu je dograđena u 19. stoljeću za potrebe kaptolske biblioteke. ​U unutrašnjosti riznice, odnosno današnje sakristije, sačuvan je dio skupocjenog namještaja iz vremena gradnje, namjenjena čuvanju liturgijskog i crkvenog inventara. Ormari u kojima se čuva vrlo vrijedan pokretni inventar nastali su u razdoblju od polovice 15. do polovice 18.st.