​Glavni ulaz u katedralu Sv. Lovre u Trogiru smješten je u atriju i naziva se Radovanovim portalom jer je na traci u podnožju njegove lunete uklesan na latinskom natpis koji u prijevodu glasi:

​

Vrata je sagradio godine 1240. poslije rođenja slavne Djevice Radovan, u ovom umijeću od sviju najodličniji, kako se vidi iz samih skulptura i reljefa, a za biskupa Treguana Toskanca iz cvjetnog grada.​

​

Radovanov portal predstavlja vrhunski domet europske romaničke umjetnosti, ali i svjedočanstvo o umjetnikovom razumijevanju onodobne teologije, koje se materijalizira u ikonografskom konceptu nadahnutom dubokom vjerom u Krista kao jedinog ispravnog puta, istine i života. Biblijski i svjetovni prizori razmatraju svevremenska pitanja o prolaznosti vremena, promjenjivosti životnih okolnosti, rođenju i smrti, ali i snažnu poruku o Spasenju koje se ostvaruje kroz Otkupitelja.

​

Portal, međutim, nije djelo jednog majstora niti jednog vremena. Nije poznato koliko je puta u povijesti pregrađen, ali je sigurno da su njegove skulpture djelo nekoliko kipara koji su dovršili Radovanovo djelo, te onih koji su, po završetku katedrale, izveli nekoliko njegovih rekonstrukcija, a posljednji put 1460-ih kad su, podno nadvratnika, umetnuti renesansni kapiteli s puttima.

​

Rođenje Kristovo, prikazano na luneti portala, te prizori na većem dijelu unutarnjeg luka koji okružuje lunetu, nesumnjivo su Radovanovo djelo, što potvrđuje njegov potpis. Luneta i luk povezani su u jedinstvenu cjelinu virtuozno izrađenim prizorima iz Kristova života: Navještenje, Josipov san, Rođenje, Dolazak tri kralja s Istoka, Poklonstvo pastira i Poklonstvo kraljeva. To su novozavjetne scene u kojima anđeli ljudima donose Radosnu vijest. Na prvom luku oko lunete prikazano je Navještenje. Anđeo Gabrijel, ovdje prikazan s dugom ispletenom kosom i glasničkim štapom, zakoračuje prema Mariji da joj navijesti rođenje Sina Božjega, pozdravljajući je riječima: Raduj se, milosti puna! Gospodin je s tobom (Luka 1, 28). Marija je prikazana na suprotnom i odvojenom reljefu, kako mu odgovara: Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj (Luka 1, 38).

​

Upravo prikaz Rođenja čini Radovanov ikonografski koncept jedinstvenim među kiparskim ciklusima europskih romaničkih portala, a uz to nosi i novu umjetničku kreaciju ikonografskog prizora koje je ovdje, protivno bizantskoj ikonografiji, umjesto na slami u štali, prikazano na drvenom krevetu tokarenih nogu s Isusom glave usnule na jastuku. Iznimni su i Radovanovi likovi u pokretu, što se posebno primjećuje u pastoralnoj sceni izvan štale. U svemu tome očituje se Radovanova sloboda u interpretaciji osnovnog predloška.

​

Vanjski luk oko lunete obilježili su radovi drugih kipara koji su ovdje prikazali motive iz Isusova života, s prikazom Raspeća u sredini. S lijeve su strane prikazani Bijeg u Egipat, Ulazak u Jeruzalem, prizor Pranja nogu, Uhićenja i Bičevanja, dok su  desno izvedeni Krštenje, Iskušenje, Tri Marije i Uskrsnuće.

 

Portal ima dvostruke dovratnike ukrašene reljefima i stupićima s prizorima lova i zvijeri. Alegorije mjeseci i prikazi radova vezani uz njih prikazani su na unutrašnjim dovratnicima. Na lijevoj strani, odozgo prema dolje, prikazani su redom: prosinac, siječanj i veljača. S desne strane: travanj i ožujak. Svaki je mjesec opisan s tri simbolička elementa: zodijačkim znakom, imenom mjeseca ispisanim bojom na kartuši uz prizor i karakterističnim atributom, najčešće nekim od poljskih radova koji se obavljaju u prikazanom mjesecu. Pretpostavlja se da je ciklus prikaza mjeseci trebao biti cjelovit kalendar, ali ga majstor Radovan nije uspio dovršiti.

​

Vanjski dovratnici nisu Radovanovo djelo, a ukrašeni su figurama apostola, po tri sa svake strane. Od šest prikazanih apostola prepoznata su dva, sv. Petar i sv. Bartolomej. Ni ovaj ciklus, kao ni ciklus alegorija mjeseci nije dovršen, ali se može pretpostaviti da bi prikazi apostola i mjeseci korespondirali u općoj shemi prikaza ljudske povijesti. Na unutrašnjim stranama vanjskih dovratnika prikazi su životinja koje izviruju iz isprepletenih florealnih vitica. Dovratnike u podnožju nose telamoni, njih osam ukupno. Ovi likovi različitih fizičkih odlika mogli bi predstavljati ljude različite vjere, pogane i heretike, ali i ljudski rod uopće, opterećen poviješću cjelokupnog čovječanstva. Na vanjskim su stranama konzole s lavovima na kojima stoje kipovi Adama i Eve. Stoga se čini da je osnovna tema Radovanovog portala povijest svijeta od Adama do Krista, odnosno povijest Spasenja svijeta, protkana mislima o Grijehu i  Otkupljenju ljudskog roda.

​

Posljednja intervencija na portalu izvedena je nakon što je porušena stara kapela sv. Ivana s koje je gotički kip sv. Lovre premješten u baroknu nišu isklesanu u zabatu portala. Kip sv. Lovre jedina je polikromna skulptura na portalu i djelo je kipara iz kruga mletačke radionice De Sanctis iz polovine 14. st.

​

Radovanov portal obnovljen je u razdoblju od 2003. do 2006. godine, pri čemu je portalu vraćen izvoran polikromni izgled.

 

ODABRANI IZVORI:
1. Babić, I.: Čovjek, zmija i majmun na portalu trogirske katedrale, Archeologia Adriatica II, Zadar 2008.
2. Belamarić, Joško: Ciklus mjeseci Radovanova portala na katedrali u Trogiru, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 30, Split 1990.
3. Bužančić, Radoslav: Majstor Radovan, Zagreb 2011.
4. Fisković, Cvito: Radovan (Monografija), Zagreb 1951.
5. Goss, P.V.: Master Radovan and the Lunette of the Nativity at Trogir, Studies in Medieval Culture 8-9, 1976.
6. Karaman, Ljubo: Portal majstora Radovana u Trogiru, Rad JAZU, knj. 262, Zagreb 1938.
7. Stošić, J: Trogirska katedrala i njezin zapadni portal. Istraživanja 1964-1990. Izbor dokumentacije i znanstvene obrade. Izložba, Trogir 1990.